“Lovački život”

UVOD

Lovački život - cover

Lov je djelatnost kojom se čovjek bavi kroz cijelu povijest, od postanka ljudskog roda do današnjih dana. Da bi preživio, čovjek se hranio biljem koje je mogao ubrati i mesom koje je mogao uloviti. Razvojem uma i svijesti čovjek je razvijao načine i sredstva kojima će brže i lakše doći do više i bolje hrane. Kroz evoluciju je razvio kontrolirani uzgoj i preradu bilja i životinja, kao glavne hrane. Time je lov polako postajao samo dodatni izvor hrane, a sve više dokazivanje čovjekove snage i sposobnosti u vječitoj borbi i sprezi s prirodom, u vječitom nadmetanju s divljači i drugim lovcima. Najviše u nadmetanju i sukobu sa samim sobom. Dokazivanju pred samim sobom. Čovjek – lovac je vječiti nemirni duh, vječiti istražitelj svojeg okruženja. Osjeća i živi živu okolinu. Svakim svojim postupkom izravno utječe na odnose u prirodi, na suživot biljnog, životinjskog i ljudskog svijeta.

Lov je sve više postajao razonoda, zabava i sport. Sport je natjecanje u kojem se broje i važni su samo rezultati. U sportu se za postignute rezultate, uspjehe i rekorde dodjeljuju nagrade, pokali, medalje i druga priznanja. U lovstvu su rezultati trofeji savladane-ulovljene divljači. Ako su trofeji vrhunski onda uz njih, prema ocjenjivačkim pravilima, kao i u sportskim natjecanjima, idu i medalje. Takav način vrednovanja lova dovodi do traženja i provođenja načina za njihovo ostvarivanje. Odgovor je u neuništenom prirodnom okolišu i organiziranom lovstvu, baziranom na naučnim spoznajama i povijesnom iskustvu provođenja u praksi. Na strpljenju, ustrajnosti, snazi i spretnosti lovca.

Lovstvo se sastoji od divljači u prirodi i ljudi lovaca. Sve ostalo su pomoćna sredstva u organizaciji uzgoja i lova, trgovine, prerade i raspodjele. Lovstvo nije izolirana zasebna djelatnost, već djeluje kao dio društvene cjeline i zbivanja, u okvirima običaja, događanja i pravila. Vrlo je ovisno o državnom uređenju, politici i raznim zakonima. Prirodnim, ljudskim i božjim. Ova knjiga obrađuje sve teme lovačkog života, kako lovaca pojedinaca, tako i lovačkih organizacija. Najviše obrađuje međuljudske odnose u lovačkim organizacijama. Teme su doživljaji raznih poznatih, sadašnjih i bivših lovaca, mojih kolega, prijatelja i znanaca, ali i događaji iz povijesti, saznanja iz razne literature i javnih glasila. Dijelovi knjige su moji doživljaji, iskustva i zaključci temeljeni na praktičnom lovnom i vanlovnom životu i moji napisi objavljivani u časopisima Lovačkoi vjesnik, Dobra kob, Moj pas, Otok Ivanić i drugima. U knjizi će mnogi lovci prepoznati sebe, svoje kolege, svoje lovačko društvo. Prepoznati će, i, podsjetiti se, na svoje doživljaje i na svoje mjesto u društvu. Ponekad će se sjetiti svojih i tuđih pogrešnih poteza i rabota, ali i sreću i ponos na poštene, ispravne i kvalitetne radnje. Na svijetle trenutke.

Knjiga opisuje lovački život u okruženju prirode, društva, politike, vjerskih i moralnih načela gledan očima iskusnog čovjeka i lovca znalca, onakvim kakav jest, bez suvišnih uljepšavanja ili neobjektivnih kritiziranja. Opisuje život i rad, događaje lijepe i ružne, s kojima se treba ponositi, ali, ponekih, i sramiti. Opisuje stremljenja i želje, razloge i prijedloge za lovstvo i odnose u društvenoj zajednici kakvi bi bolji, ljepši i pravedniji trebali biti. Opisuje kakvi su lovci i organizacije u lovačkim društvima bili, kakvi jesu i kakvi bi trebali biti.

Namijenjena je svim lovcima, prvenstveno mladim i potencijalnim lovcima, ali, ponajviše, običnim ljudima nelovcima koji o lovstvu znaju premalo, ili su krivo obavješćivani, pa imaju iskrivljenu sliku o lovstvu i lovcima.

Dio knjige posvećen je povijesti. Povijesti lovstva u okvirima povijesti života. Nema nadgradnje bez temelja, tako ni današnjice bez povijesti. U svakodnevnoj borbi za svoje mjesto u društvu i borbi za preživljavanje, u praćenju i uživanju blagodati suvremenih naučnih i tehnoloških dostignuća, često se zaboravljaju putovi kroz prošlost kojima se do toga došlo. Često primjećujemo da mnogi, pogotovo mladi, slabo pamte i mare za važne događaje iz najnovije povijesti stvaranja Hrvatske države, a kamoli unatrag nekoliko desetljeća ili stoljeća. Čak i ljude koji su preživjeli vrijeme povijesti treba podsjećati na važne događaje i datume. Lovac bi, poslije pojedenog mesa, zaboravio na odstrjeljenu divljač, kada nebi ostao njezin dio kao trofej. Tako su ljudi, ako ne slave važne događaje kao trofeje svojeg postajanja, u stanju brzo ih zaboraviti. Svaki važan događaj iz prošlosti koji je donosio boljitak današnjici je povijesni trofej koji treba s poštovanjem slaviti. Treba se sjećati i datuma stradanja naroda i pojedinaca i njima odati zasluženo priznanje i pijetet žrtvama, kao i osudu neprijateljima i zločincima. Isto tako se prisjetiti važnih datuma i ljudi u stvaranju hrvatske lovne povijesti. Ne nasjedati nekim novim političarima i tzv. vođama koji, u umišljenom sjaju svoje veličine, nastoje zaslijepiti i uvjeriti narod, veličajući sebe kao Bogom dane, kao začetnike povijesti, da sve ono prije njih nije valjalo. Valjalo je. Sve je valjalo u svoje vrijeme. Nastojmo da valja i sada i da će još više valjati u buduće. Ljudi koji svoju povijest ne poznaju i ne poštuju, koji ju ne uče i iz nje ne nauče, teško mogu očekivati bolju budućnost.

U ovoj knjizi o lovstvu piše drugo i drugačije od ostalih lovnih knjiga. Načelo mojeg pisanja je dolaženje do saznanja o događanjima, razlikovanje dobrog i lošeg, uočavanje i isticanje neobično dobrog, kao i uočavanje i kritiziranje izrazito lošeg. U mojim napisima se prepoznaju junaci i anti junaci. Pišem s namjerom da se lovci i drugi čitaoci upoznaju i sa drugačijim saznanjima i gledištima, da se pogledaju u ogledalo i zapitaju  gdje su u tome. Pišem s namjerom boljih međuljudskih odnosa. Za bolje lovstvo.

Ova je knjiga prilog saznanjima o prošlosti, položaju u sadašnjosti i školi, sadašnjih i budućih lovaca. Školujemo se i učimo cijeli život. Znanje svojim učenjem od drugih stječemo i svojim radom stvaramo. Bogat je čovjek koji je puno znanja stekao i sretan što ga drugima može darivati.

 

BILJEŠKA O AUTORU

Stjepan-Hren-03Kao autor, predstavljam se kratkom bilješkom o svom životu:

Ja Stjepan Hren, sin sam Juraja i Dragice rođ. Slivar. Rođen sam u neimučnoj seljačkoj obitelji u mjestu Gornja Stubica, selo Slani Potok kbr. 68, osmog siječnja 1947.g., kao peti od trinaestoro djece, sedam prema šest za muške. Prva četiri razreda osnovne škole pohađao sam i osnove pismenosti  učio kod druga i drugarice Magdić u staroj zidanoj zgradi kod lipe Matije Gupca u Gornjoj Stubici. Školovanje od petog do osmog razreda  obavio sam u dvorcu Oršić u Samcima. Istovremeno sa školovanjem odrađivao sam sve domaće radove preživljavanja od obrade zemljišta, napasanja peradi i stoke, sječe i dovoženje drva iz obiteljske i državne šume, branja živih i šumskih plodina kao puževa, gljiva, kupina, malina, kestena, oraha i svekolikog voća iz našeg i tuđih voćnjaka, kao i predbožićnu sječu i prodaju jela i smreka.

Uz obrazovanje i preživljavanje, u dobi od desete do petnaeste godine bio sam ministrant u župnoj crkvi Svetog Juraja u Gornjoj Stubici pod vodstvom velečasnog Adama Šimeckog od kojega sam dobio ponudu za besplatno školovanje u katoličkom sjemeništu. U eri neimaštine i nejasne budućnosti, te uz oduševljenje obitelji zbog besplatnosti, ponuda mi se u početku jako svidjela, ali sam se kasnije, zbog buđenja hormona i spoznaje o celibatu, naglo ohladio.

Završio sam srednju elektrotehničku školu u Zagrebu, gdje sam se nakon odsluženog vojnog roka u ondašnjoj JNA zaposlio u poduzeću Rasvjeta, s kojim sam proputovao i izgrađivao veliki dio ondašnje Jugoslavije te zarađivao sredstva za uzdržavanje obitelji i gradnju kuće u Ivanić Gradu. Od 1975. g. živim i radim na istoj adresi kao samostalni privrednik.

Prva lovna saznanja stjecao sam kao desetgodišnjak dok sam jende zimske sezone s polustricem postavljao zamke za zečeve, ali nisam imao priliku to znanje proširiti jer se nikada ništa nije ulovilo. Snažniji lovački utjecaj na mene imao je moj žuto-crveni pas Viđas, valjda miješanac pasmine mađarske vižle, što tada nisam zanao, koji mi je jednom, dok sam čuvao volove na paši, donio ulovljenog zeca. Zbog obilnog ručka od zečetine Viđas je doživotno bio hvaljen i slavljen. Za divlje životinje sam se malo više zainteresirao preko predavanja nastavnika biologije Antuna Novalića koji je razred često vodio na izlete u prirodu, čak na Sljeme, te sam se na jednom takvom izletu u šumi “oči u oči” susreo sa srnjakom.

Aktivnim sam se lovom počeo baviti 1979.g. u ivanićgradskom LD-u prvo kao stažista, potom kao lovac. Lovio sam raznu divljač te stjecao lovna saznanja i učio običaje diljem Jugoslavije. Prvi napis za Lovački vjesnik napisao sam 1991.g., da bi kasnije, osim LV-a, pisao i za Otok Ivanić, Moj pas, Dobru kob i, povremeno, za neke dnevne listove. Omiljene teme pisanja su mi događaji iz lovačkog života, lovno zakonodavstvo, lovna kinologija, lovačke priče, gospodarenje lovištem i među(ne)ljudski odnosi u lovstvu.

Stalni sam aktivni lovac, više hodač – manje pucač, tako da sam u skupnim lovovima uvijek sa psima ptičarima na sitnu i goničima na krupnu divljač. Pse posjedujem, uzdržavam, uzgajam i obučavam u cijelom svom lovačkom životu.

Kratki sadržaj:

I   LOVSTVO KROZ POVIJEST

I  1.  Od iskona do danas

I  2.  Do lova uz pomoć bogova

I  2.1.  Božica Artemida:

I  2.2.  Božica Diana:

I  2.3.  Bog Pan:

I  2.4.  Bog Silvan:

I  2.5.  Sveti Hubert:

I  2.5.1.  Slavljenje Svetog Huberta u novije doba:

I  2.6.  Mitovi prelaze u običaje:

I  3.  Lovno zakonodavstvo i pravo na lov

I  3.1.  U daljnjoj prošlosti:

I  3.2.  Početak modernog doba hrvatskog lovstva:

I 3.3.  Lovstvo u Hrvatskoj između dva svjetska rata:

I  3.4.  Lovstvo u Drugom i nakon Drugog svjetskog rata:

I  3.4.1.  Položaj Hrvatske u Jugoslaviji:

Drugi svjetski rat:

Lovstvo u vrijeme Narodnooslobodilačkog rata (NOR):

Nova Jugoslavija (SFRJ):

Razlike ekonomske politike u Jugoslaviji prema današnjoj u Hrvatskoj:

Kraj Jugoslavije (SFRJ):

I  3.4.2.  Lovstvo u novim uvjetima:

I  3.4.3.  Hrvatska prema svijetu:

I  3.4.4.  Poljoprivreda i lovstvo:

Otrovi u lovištu:

I  3.4.5.  Lovni zakoni u SFRJ:

I  3.5.  Domovinski rat i privatizacija:

I  3.5.1.  Rat:

Politička situacija u svijetu i Evropi:

Novi demokratski ustroj:

Agresija na Hrvatsku:

I  3.5.2.  Privatizacija:

Buum privatnog biznisa:

Posljedice nekontroliranog privatnog biznisa:

Rasprodaja imovine hrvatskog naroda i stvaranje novih bogataša:

Odabranici među odabranima:

Elita:

Narod trpi plaća i plače:

Promašaji nekih zakona:

A tek banke:

Suma sumarum:

I  3.5.3.  Lovstvo u vrijeme Domovinskog rata:

U okupiranim područjima:

Na slobodnom teritoriju:

I  3.6.  Zakoni o lov(stv)u u Republici Hrvatskoj:

I  3.6.1.  Stari zakoni u novoj primjeni:

Kako to rade moderni-demokratski političari:

Otimanje lovišta u SO Ivanić Grad:

I  3.6.2.  Zakon o lovu iz 1994.g.:

Najvažnije promjene u ZOL-u iz 1994.g. u odnosu na bivši:

Namjere Zakon o lovu iz 1994.g.:

Mogućnost gospodarenja po novom zakonu:

Zakon o lovu iz 1994.g. u praksi:

Lovačka društva u novim uvjetima:

Tajkuni u novim uvjetima:

Lovotrgovci u novim uvjetima:

Koncesionari u novim uvjetima:

Naknada vlasnicima zemljišta:

I  3.6.3.  Zakon o izmjenama i dopunama ZOL-a u 1999.g.:

Uviđanje pogrešaka i nepravilnosti:

I  3.6.4.  Zakon o lovstvu iz 2005.g.:

Potvrđivanje uhodane prakse:

Nova lovna pravila za usklađivanje s Evropskom Unijom:

Sve veći lovački tereti:

I  3.6.5.  Izmjena i dopuna ZOL-a u 2009.g.:

Nastavak prilagodbe i poboljšanja:

Obavezni dokumenti za lov:

Prenošenje divljači preko granice:

Štete na i od divljači:

I  3.6.6.  Nešto je i zaboravljeno:

Lovački psi:

Lovačko oružje:

Osiguranje financijskih sredstava za za uredno izvršenje zakupa:

Preživljavanje u mreži zakona:

I  3.6.7.  Zakon o oružju iz 2007.g.:

Povoljno za ilegalce i podobne:

Gubitak oružja:

I  3.7.  Zakoni o udrugama:

I  3.7.1.  Zakon o udrugama iz 1997.g.:

Famozni članci:

Panika u lovačkim društvima:

I  3.7.2.  Pokušaj uništenja Hrvatskog lovačkog saveza:

Došao je egzekutor:

I  3.7.3.  Bitka za spas Hrvatskog lovačkog saveza:

Priča o lovačkim kućama, oliti, što se curi tilo – to se curi snilo:

Pravna i lovačka bitka:

Epilog 1.:

Epilog 2.:

II  LOV KAO GOSPODARSKA DJELATNOST

 

II  1.  Gospodarenje s divljači

II  1.1.  Kod primitivnih naroda

II  1.2.  U modernim vremenima

II  1.2.1.  Lovni turizam u Hrvatskoj:

II  2.  Tehnološki razvoj i lovstvo

II  2.1.  Posljedice berbe prirodnog bogatstva:

II  2.1.1.  Bizoni:

II  2.1.2.  Dabrovi:

II  2.1.3.  Afrika:

II  2.1.4.  Moderna tehnologija:

II  2.2. Mjere za ublažavanje posljedica tehnološkog razvoja:

II  2.2.1.  Ekološko osvješćivanje:

II  2.2.2.  Umjetni uzgoj divljači:

Crveno pero skuplje od zlata:

Fazani u prirodnom lovištu:

Unos umjetno uzgojenih fazana:

Rezultati:

Matematika ne laže:

Razlozi neuspjeha:

Zaključak i prijedlozi:

II  2.2.3.  Dostupnost lova nelovcima:

III   ČOVJEK LOVAC

 

III  1.  Zašto biti lovac

 

III  1.1.  Muškarac kao glava obitelji:

III  1.2.  Veza s prirodom:

III  1.3.  Dokazivanje:

III  1.3.1.  Trofeji:

Lovačke izložbe:

III  1.3.2.  Dokazivanju nikad kraja:

S a m o  z a  Nj u

U prapovjesti:

Kroz povijest:

Lovište je svuda oko nas:

A u srcu mome…:

Lirum lirum larica:

III  2.  Kako postati lovac

III  2.1.  Za zvanje treba znanje:

III  2.1.1.  Čest primjer iz hrvatskih lovišta:

III  2.1.2.  Lovna praksa:

III  2.1.3.  Obrazovanje lovaca u Hrvatskoj:

III  2.1.4.  Obrazovanje po Programu HLS-a s obaveznim pripravništvom:

III  2.1.5.  Mogućnosti poboljšanja:

III  3.  Lovac u suživotu s okolinom

III  3.1.  Ni mi nismo Anđeli:

III  3.1.1.  Zla kob:

III  3.1.2.  Lovna predostrožnost i opremljenost:

Rukovodeća i zapovjedna uloga i odgovornost:

Lovačka odjeća i obuća:

Neka od obaveznih sigurnosnih pravila:

III  3.1.3.  Lovac i oružje:

Odabir oružja:

Zakonska regulativa:

Najčešćezloupotrebe vrste i snage lovačkog oružja i streljiva u lovu:

Rukovanje oružjem:

Puca i prazna puška:

III  3.1.4.  Lovac i priroda:

Odnos lovca prema prirodi:

Opasnosti u prirodi:

Stršljen:

III  3.1.5.  Plodovi prirode:

III  3.1.6.  Lovac u okruženju drugih ljudi:

IV   LOVAČKE ORGANIZACIJE

IV  1.  Lovišta

IV  1.1. Vrste lovišta:

IV  1.1.1.  Vlastita lovišta:

IV  1.1.2.  Zajednička lovišta:

IV  1.1.3.  Ostale (nelovne) površine:

Primjer Obreška:

IV  2.  Pravo lova

IV  2.1.  Stjecanje prava lova:

IV  2.1.1.Koncesija:

IV  2.1.2.  Zakup:

IV  2.2.  Statistički prikaz lovišta u RH:

IV  3.  Lovačke udruge – Društva

IV  3.1.  Osnivanje udruga:

IV  3.1.1.  Osnovne značajke udruge:

IV  3.1.2.  Dokumenti po kojojima lovačka udruga (društvo) radi:

IV  3.1.3.  Dužnosti i prava lovaca u lovačkim društvima:

IV  3.2.  Upravljanje lovačkim udrugama:

IV  3.2.1.  Skupština:

IV  3.2.2.  Izvršni odbor:

IV  3.2.3.  Predsjednik:

IV  3.2.4.  Nadzorni odbor:

IV  3.2.5.  Disciplinski sud:

IV  3.2.6.  Lovnik, tajnik, ekonom, domar i odbori:

IV  3.3.  Zloupotreba položaja u lovačkim udrugama:

IV  3.3.1.  Ki bi, da bi:

IV  3.3.2.  Isplativost:

IV  3.3.3.  Primjeri iz života:

IV  3.3.4.  Jačanje moći:

IV  3.3.5.  Ograničenje mandata:

IV  3.3.6.  Kontrola:

IV  3.3.7.  Sudska zaštita članova:

V   GOSPODARENJE LOVIŠTEM

V  1.  Lovnogospodarska osnova (LGO)

V  1.1. LGO prema zakonu:

V  1.2.  LGO u praksi:

V  1.3.  Prekomjerni odstrjel:

V  1.4.  Lov divljih svinja:

V  1.5.  Srneća divljač:

V  1.5.1.  Srneća kob:

V  1.6.  Fazanska divljač:

V  1.6.1.  Pogrešan odstrjel fazanki:

V  1.7.  Zec:

V  1.8.  Lov predatora:

V  1.8.1.  Gdje lisica caruje divljač nestaje:

Lisica u hrvatskim lovištima:

Razlozi prevelike populacije lisica:

Rezultat djelovanja previše lisica u lovištu:

V  1.8.2.  Čagalj:

Čagalj u Hrvatskoj početkom dvadeset prvog stoljeća:

V  1.9.  Stoka u lovištu:

V  1.9.1.  Stočarstvo u Hrvatskoj:

V  1.9.2.  Zajednica stočarstva, ratarstva, lovstva i šumarstva:

V  1.9.3.  Kako lovišta obraniti od divljeg stočarstva?:

V  2.  Lovno gospodarski i lovnotehnički objekti

V  2.1. Objekti u lovištu:

V  2.1.1.  Hranilišta:

Prihrana divljači u otvorenim lovištima:

Vrste hrane u hranilištima:

Krmne njive:

Prirodna i građena Hranilišta:

V  2.1.2.  Čeke i osmatračnice:

V  2.2. Pomoćni objekti:

V  2.2.1.  Lovački domovi:

V  2.2.2.  Objekti za divljačinu:

V  2.2.3.  Objekti za viši lovački standard:

Streljane:

Sjenice:

Balada staroga hrasta:

V  2.2.4.  Sredstva za izgradnju lovačkih objekata:

Andrijina zapažanja:

Odnos davatelja i primatelja dobara:

V  3.  Krivolov

V  3.1.  Razlozi i vrste krivolova:

V  3.1.1.  Krivolov za preživljavanje:

Pepina družina:

Zakopana tajna rođaka Dašeka:

V  3.1.2.  Krivolov kao zanimanje:

V  3.1.3.  Krivolov kao ovisnost:

Kako to radi Kešec:

V  3.1.4.  Krivolov kao tradicija:

V  3.1.5.  Nelovci krivolovci:

V  3.1.6.  Lovci krivolovci:

V  3.2.  Unutarnji krivolov:

V  3.2.1.  Vrijeme:

V  3.2.2.  Plaćane usluga:

V  3.3.  Zakonska zaštita lovoovlaštenika:

V  3.3.1.  Inspekcije:

V  3.3.2.  Sudovi:

Pravni tijek:

Provođenje pravde sudskim i osobnim djelovanjem

V  3.3.3..  Odvjetnici:

Tarife:

Velika snaga privatnih odvjetnika:

Ima li nade u bolju pravnu zaštitu?:

V  3.3.4.  Samozaštita:

V  4.  Novčano poslovanje

V  4.1.  Prihodi:

V  4.2.  Rashodi:

VI   LOVAČKI PSI

 

VI  1.  Ljubav je jača od novca

VI  1.1.  Aron je sačuvao svoj dom:

VI  1.2.  Lovački je pas osoba, lovac, kolega lovac:

VI  1.2.1.  Ponašanje lov(a)ca prema psima u lovu:

VI  1.2.2.  Izračun koštanja za psa od šteneta do lovca:

VI  1.2.3.  Značaj psa za lov:

VI  1.2.4.  Lovac živi sa svojim psom:

VI  1.3.  Pripadnost

VI  1.3.1.  Tko je čiji

Pas je moj:

A kad bi se pitalo pse:

VI  2.  Odabir i školovanje pasa

VI  2.1. Kako odabrati psa:

VI  2.1.1.  Zakonska regulativa:

VI  2.1.2.  Praktična upotreba pasa:

VI  2.2.  Odgoj pasa:

VI  2.2.1.  Razvijanje osjećaja pripadnosti:

VI  2.2.2.  Početak školovanja:

VI  2.2.3.  Usavršavanje rada i ispravljanje stečenih mana:

VI  2.3.  Uvjeti za držanje psa:

VI  2.3.1.  Smještaj:

VI  2.3.2.  Prehrana:

VI  2.3 3.  Zdravstvena zaštita psa:

VI  2.4.  Čuvanje psa

VI  2.4.1.  Psi se gube:

VI  2.4.2.  Izgubljeni ili ukradeni:

VI 2.4.3.  Iskustvo lovaca kojima je ukraden pas:

Ari je vraćen kući:

VI  2.4.4.  Kako psa sačuvati:

VII  SLIČICE IZ LOVAČKOG ŽIVOTA

VII  1.  Divljač kao hrana, delicija, afrodizijak

VII  2.  Nerast

VII  3.  Srnjakova priča

VII  4.  Prvi susret s čagljem

VII  5.  Srnjaka u crno

VII  6.  Kućica za sedmo nebo

VII  7.  Tragovi u snijegu

VII  8.  Ako može lisica…

VIII  U OČEKIVANJU KRAJA

Mladost, snaga, ludost:

Kako je to brzo prošlo:

Zadnji pogon:

Comments are closed.